Kad ove četiri biljke pomiješate u ultimativni čaj liječit ćete i teške bolesti

Da bi ga pripremili, izmiješajte list breze, hajdučku travu (stolisnik), trputac i list koprive.. Čaj se priprema tako da se jedna šaka mješavine potopi u dva decilitra provrele vode i ostavi dva sata da odstoji. Kad se procijedi, spreman je za konzumaciju. Mješavinu čuvajte u staklenoj posudi.



Kada je službena medicina nemoćna ili ljudi jednostavno žele liječiti bolest prirodnim lijekovima, ovaj čaj će im odlično doći. Naime, pojedinačna svojstva biljaka koje se koriste su – čudesna. Čaj, naravno, nije samo za teške bolesnike, može se piti i preventivno.

Ljekovita svojstva breze nadaleko su poznata. Listovi se koriste, i to vrlo uspješno, za liječenje kožnih bolesti te raznih dermatida. Uklanjaju slabo mokrenje, bjelančevine u mokraći i čiste krv. Čaj od brezovog lišća i resa pojačava izlučivanje mokraće, odstranjuje kiselinu iz organizma te liječi groznicu, reumatske bolesti i vodenu bolest.

Hajdučka trava, poznata i kao stolisnik, čisti i jača krv i probavne organe. Posebno je korisna za liječenje jetre, slezene, gušterače, žutice, grčeva, groznice, prekomjernog lupanja srca, bolova u leđima, neredovite menstruacije, hemeroida, nesanice, osipa, čireva… Jedna izuzetno svestrana biljka.

Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga se kopriva preporuča kao dio proljetnog čišćenja organizma. U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u želucu, čireve, bolesti pluća itd. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.

Uz glikozide, saponine i gorke tvari, trputac sadrži supstance slične taninu, šećer, eterično ulje, vklorofil, velike količine sluznih tvari (ksilin), vitamine A, C i K, željezo, kalcij, fosfornu kiselinu i sirišni enzim koji se nalazi i u želučanom soku sisavaca i ljudi. Taj sirišni enzim u zajednici s kiselinama uzrokuje grušanje mlijeka u crijevima. Na zemljištima koja sadrže cink, trputac je u stanju upijati cinkov karbonat, a s obzirom na stanište na kojem raste, trputac sadrži manje ili znatnije količine kalijevih soli i kremične kiseline.

U medicini starih Grka i Rimljana trpuci su bili omiljene ljekovite biljke. Plinije tvrdi da je svježi sok uskolisnog trpuca pouzdano sredstvo protiv posljedica ugriza divljih životinja i uboda škorpiona. U starogermanskoj medicini trputac je kao ljekovita biljka cijenjen i poznat još prije no što su Rimljani došli u Germaniju, a isto tako i u Engleskoj. Sve knjige o ljekovitom bilju srednjeg vijeka pune su hvale o obje vrste trpuca, a jedva da bi se mogao nazrijeti kraj svim oblicima liječenja trpucem, tim više što je i sadašnjost o toj ljekovitoj biljci donijela nove zanimljive zaključke. Tako je dr. Madaus dokazao da svježi sok trpuca sprečava grušanje krvi pa, dok se normalno gruša za 3 do 5 minute, dotle se krv pomiješana sa sokom od trpuca zgrušala tek nakon 24 sata.